Pripremili smo 5 zanimljivh \u010dinjenica iz povijesti Livanjskog sira. U njegovoj stoljetnoj povijesti ima puno vi\u0161e zanimljivh \u010dinjenica koje \u0107emo sigurno objaviti u nekom narednom \u010dlanku. <\/p>\n\n\n\n
Izme\u0111u 1888. i 1905. godine u prirodnoj pe\u0107ini u masivu Crvenica iznad izvora Dumana u Livnu \u010duvao se sir tipa Roquefort jer je temperatura unutar pe\u0107ine bila pogodna za razvoj plijesni.<\/p>\n\n\n\n
Za one koji ne znaju, zanimljiva je pri\u010da kako je nastao sir Roquefort:<\/p>\n\n\n\n
\nLegenda ka\u017ee da je sir otkriven kada je mladi\u0107, jedu\u0107i svoj ru\u010dak od kruha i sir od ov\u010djeg mlijeka, u daljini ugledao prelijepu djevojku. Napustiv\u0161i svoj obrok u blizini pe\u0107ine, tr\u010dao je da se s njom sretne. Kada se vratio nekoliko mjeseci kasnije, plijesan (Penicillium roqueforti) je pretvorila njegov obi\u010dni sir u Roquefort.<\/p>\nhttps:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Roquefort<\/a><\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
Ali vratimo se u Livno, koliko je kvalitetan bio sir proizveden iznad Dumana govori podatak da je na izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti 1896.godine bio okrunjen sa \u201cGrossenmilleniums medalle\u201d kao proizvod jednakovrijedan originalnom.<\/p>\n\n\n\n
2. Prvu privatnu siranu otvorio je pekar Anto Tadi\u0107<\/h2>\n\n\n\n
1903. godine Anto Tadi\u0107 otvara vlastitu siranu, po\u0161to je bio prvi, Zemaljska Vlada mu je na po\u010detku dala osnovnu opremu i besplatno jednog sirara za prvu godinu. Pet godina nakon toga, on je osnovao svoju siranu sa svojom opremom i vlastitim majstorom-sirarom, proizveo je oko 3 tone sira, kojeg je tra\u017eilo
tr\u017ei\u0161te Dalmacije, Rijeke, Trsta, Sarajeva, Mostara i drugih gradova.<\/p>\n\n\n\n3. Izvoz Livanjskog sira diljem svijeta<\/h2>\n\n\n\n
Tvrdi Livanjski sir od ov\u010djeg mlijeka izme\u0111u 1950. i 1960. izvozio se u Egipat, Englesku i Ameriku.<\/p>\n\n\n\n
4. Osnivanje Zagreba\u010dke mljekara dana\u0161nje Mljekare Livno<\/h2>\n\n\n\n
Od 1970. godine pogon ”Zagreba\u010dke mljekare” u Livnu proizvodi godi\u0161nje 10 do 15 vagona Livanjskog sira. Uvode se moderna sirarska postrojenja i postupci (npr. pasterizacije mlijeka za sirenje), uporaba \u010distih mljekarskih starter kultura, te drugih suvremenih pomagala. <\/p>\n\n\n\n
5. Francuz u Livnu stvara Livanjski sir<\/h2>\n\n\n\n
Najzna\u010dajniju ulogu za Livanjski sir je imao Francuz, Cyprian Jaillet, koji je u Livno stigao na samom kraju 19. stolje\u0107a i koji je ubrzo postao ugledan gra\u0111anin Livna. Pod njegovim nadzorom po\u010dinje proizvodnja sira Roquefort i Vollk\u00e4se, a kasnije Feta, Liptauer, Camembert itd.<\/p>\n\n\n\n
Jaillet je neumorno eksperimentirao i sa drugim kombinacijama, te je tako njegovim radom, poznavanjem \u0161vicarske mljekarske tradicije i njegovom stra\u0161\u0107u nastao balkanski ementaler, onaj \u0161vicarski sir (formaggio svizzero) koji nakon Prvog svjetskog rata postade poznat kao Livanjski sir. Njegov precizan recept (a koji dozvoljava mala odstupanja) se primjenjuje jo\u0161 i danas.<\/p>\n\n\n\n
Mljekara Livno nastavlja dan danas tradiciju \u0161irokom paletom Livanjskih sireva poput Original<\/a>, Cincar<\/a>, Limited Edition<\/a>. Pogledajte sve sireve Mljekare Livno ovdje<\/a>. <\/p>\n\n\n\n
Hvala vam na \u010ditanju, nadamo se da ste uspjeli saznati zanimljive \u010dinjenice iz povijesti Livanjskog sira. Vi\u0161e o povijesti Livanjskog sira mo\u017eete saznati ovdje<\/a> ili mo\u017eete pro\u010ditati specifikaciju o povijesti i karakteristikama Livanjskog sira ovdje<\/a>. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pripremili smo 5 zanimljivh \u010dinjenica iz povijesti Livanjskog sira. U njegovoj stoljetnoj povijesti ima puno vi\u0161e zanimljivh \u010dinjenica koje \u0107emo sigurno objaviti u nekom narednom \u010dlanku. 1. Sir se \u010duvao iznad Dumana u pe\u0107ini Izme\u0111u 1888. i 1905. godine u prirodnoj pe\u0107ini u masivu Crvenica iznad izvora Dumana u Livnu \u010duvao se sir tipa Roquefort […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1529,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1524","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1524"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1533,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524\/revisions\/1533"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mljekaralivno.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}